Četvorica bivših srpskih agenata SDB-a proglašena krivim za ubojstvo Slavka Ćuruvije. Metu mu je na čelo stavio Milošević, a potom i mladi Aleksandar Vučić
• Novinara i urednika Slavka Ćuruviju srpski obavještajci ubili su 1999. godine
Sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu osudilo je u četvrtak bivše pripadnike srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) na ukupno 100 godina zatvora zbog ubojstva novinara Slavka Ćuruvije. Bivši šef srpske tajne službe Rade Marković i njegov suradnik Milan Radonjić, dobili su po 30 godina zatvora, a dvojica izvršitelja ubojstva, od kojih je jedan u bijegu po 20 godina. Presuda još nije pravomoćna. Sud je praktički potvrdio da se radilo o državnom ubojstvu u kojem su sudjelovali agenti Miloševićeva režima.
Ovo je drugo suđenje, a iste ova kazne izrečene su i u prvom suđenju u travnju 2019., a godinu dana kasnije Žalbeni sud je ukinuo presude i naložio novo suđenje.
Slavko Ćuruvija ubijen je usred bijela dana 11. travnja 1999. godine u centru Beograda, ispred ulaza u zgradu u kojoj je živio. Dvojica maskiranih napadača upucala su ga u prolazu dok je bio u pratnji partnerice, povjesničarke Branke Prpe. U optužnici se navodi da je atentator rafalnom paljbom pokosio novinara s udaljenosti od metar i pol, nakon čega je Ćuruvija pao, a potom je ponovo pucao na njega, iz neposredne blizine. Ozlijeđena je i Branka Prpa koju je Ratko Romić udario pištoljem u glavu.
Ćuruvija je sredinom devedesetih godina osnovao prve privatne novine u Miloševićevoj Srbiji. Nakon što je napustio mjesto glavnog i odgovornog urednika u državnom listu "Borba", osnovao je "Nedeljni telegraf", početkom 1996. godine i prvi nezavisni dnevnik u Srbiji "Dnevni telegraf", a zatim i tjednik "Evropljanin". Bio je Miloševićev kritičar, a prema posebnom zakonu o medijima, "Dnevni telegraf" je, zajedno s nekoliko drugih medija, zabranjen u listopadu 1998. godine, nakon čega je tiskan u Crnoj Gori i distribuiran u Srbiji putem mreže izdavača.
Na suđenju je utvrđeno da je Miloševićeva sigurnosna služba mjesecima pratila Ćuruviju prije nego što je ubijen
U priči oko Slavka Ćuruvije zanimljiva je i uloga sadašnjeg predsjednika Srbije.
Naime, u vrijeme sukoba na Kosovu 1998. Aleksandar Vučić je bio ministar informiranja i koristio je situaciju da uz pomoć zakona uništi sve slobodne medije koji su bili kritični prema tadašnjem srpskom režimu, nazivajući ih slugama NATO-a, stranim agenturama i plaćenicima, urotnicima protiv srpskog naroda i države.
Ubrzo nakon što je Vučić u tom stilu otvoreno prijetio novinaru Slavku Ćuruviji, on je ubijen na kućnom pragu.
U prvom suđenju u optužnici je državno tužiteljstvo ustvrdilo: Ćuruvija je morao umrijeti kako bi Miloševićev režim opstao.
- "Ne samo da je ubijen, nego je imao cijeli državni aparat na vratu nekoliko godina prije. Znamo da je prisluškivan barem od listopada 1998., a neki kažu i od ljeta te godine. Slavko je bio jedan od najboljih novinara u vrijeme Borbe, stare redakcije koja je zapošljavala 200-tinjak novinara", podsjetio je beogradski novinar Perica Gunjić, danas glavni urednik internetskog portala Cenzolovka.
Kći ubijenog Ćuruvije, Jelena pozdravila je presudu i izrazila nadu da će je Žalbeni sud potvrditi.
- "Jedino se pitam zašto smo gubili vrijeme ovih godina da bismo dobili identičnu presudu kada je sve moglo završiti i ranije. Ovo je samo zarez, toga smo svi svjesni. Kao i prošli put, mogu očekivati da će biti žalbe na ovu presudu. Čekamo što će ovaj put reći Žalbeni sud i kakvu će presudu donijeti ovaj put", komentirala je Jelena Ćuruvija.
Predsjednik Povjerenstva za istraživanje ubojstava novinara Veran Matić također je zadovoljan presudom.
- Ovo je vrlo važna poruka, prije svega za obitelj i kolege Slavka Ćuruvije, ali i za sve novinare u Srbiji, zaključio je.
Objavljeno: 03. dec 2021 | slobodnadalmacija-hr Anita Belak Krile
